Čvor Buzin

Tipologija
Urbanizam
Lokacija
Zagreb
Godina
2004.
Veličina
690000 m2
Investitor
Grad Zagreb
Status
3. nagrada - arh.urb. natječaj
Autori
Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann, Ivan Galić, Rene Lisac
Download
factsheet

Ekonomska ekspanzija traži infrastrukturu, a urbana ekspanzija traži prostor. Zagreb potvrđuje da su ta dva zahtjeva često kontradiktorni, ili blaže račeno izvorišta permanentne napetosti; povijesni gradovi su stihijski gradovi, njihove amplitude razvoja, amplitude postojanja ideja - planova sredstava, amplitude razaranja, ocrtavaju previše prostora stagnacije, prostora kada se akumuliraju problemi. Problemi zadnjih 100 godina zagrebačkog urbanizma su infrastrukturni problemi. U takvim situacijama je ’najlakše’ okrenuti novi list ‘prisvojiti novi teritorij i planirati novi grad.

Današnju situaciju bi mogli nazvati treća sreća - jer treći put rješavamo veliki problem u gradu. Nismo savladali prugu a rascjep između Donjeg i modernog Zagreba još uvijek stoji neiskorišten. Nismo savladali Savu jer naprosto nemamo snage (i novaca) za to.

Dolazimo na obilaznicu uz vjeru da ovaj put nećemo pogriješiti. 

 

Skakanje grada kada on osvaja nove teritorije uvijek je uvjetovano velikim potrebama (političkim, stambenim, ekonomskim) a to uvijek donosi i veliki rizik jer zagušuje ‘male’ potrebe. Novi osvojivi prostori uvijek idu uz postojeće infrastrukturne koridore koji su najčešće planirani za neki drugi način eksploatacije (npr. Obilaznica).

Ekonomske kalkulacije ne poznaju javni prostor već samo javne potrebe. Danas teško definiramo - planiramo javni prostor; zelenilo nije javni prostor; klupe, igrališta, sadržaji koji iniciraju susret i razmjene informacija, stvaraju parkove ‘javnim’; obilaznica nije javni prostor. Čekanje, čitanje, zaustavljanje, susteti, razgovori, hranjenje, odmaranje, kupovanje, dodaju prometnicama karakteristike javnog prostora. Potrebno je iskoristiti postojeće posebnosti lokacija kako bi se aktivno uključile u stvaranje novih urbanih inputa. 

Omogućiti pristup pješacima i biciklistima, te planirati infrastrukturni support kako bi lokacije mogle zadovoljiti najraznovrsnije programe (od turističkorekreacijskih do kulturnih) kako bi obilaženje postalo susretanje. Kada je izgrađena zagrebačka obilaznica godinama je trebala biti samo obilaznica  bez doticaja s gradom. Izgradnjom čvorova (priključaka na obilaznicu) određeni su novi magneti za privlačenje grada koji već izlazi na obilaznicu. 

Slika grada nastaje na procjepima (rezovima) - mjestima koja predstavljaju granice koje objedinjuju i koja mogu svojim magnetom sakupiti razbacano mnoštvo djelića koji čine grad. Prvi takav element je Medvednica, ona reže nebo od savske doline. To je i savska brazda s mostovima - pruga koja je prosijala grad...Jedan od tih elemenata može postati i zagrebačka obilaznica ali njoj nedostaje grad, ili barem informacije o gradu, ili barem...

Slični projekti - Urbanizam

Obalni pojas Baške

Baška, Krk | 2015 | 33500m2

Vrbani III

Zagreb | 2004 | 299200m2

Rujevica

Rijeka | 2011 | 4570000m2

Mullerov brijeg

Zagreb | 2010 | 281000m2